Ko te whiu o te kōrero i whiua ki Tarimano ko Te Aongahoro, ko te ruahine a Tawakeheimoa kia rere ki mua ko Rangiwewehi e. Ka tahuri te titiro ki raro, ki ngā tara o Whaingaroa, ngā kāinga mata o tōku whanaketanga. He tuhikura ki te rangi ko Ngāti Pakahi, ko Tahawai ki te whenua, e tū mā konā e ara e.
Ka tahuri ngā whakaaro ki ngā mate, ki ngā tira o te kākahi, haere atu rā koutou ki te huinga kahurangi, ki te hono i wairua okioki ai. Ka hoki mai ngā whakaaro ki ngā mataora, ki ngā āhuatanga o te wā. Nau mai Matariki, te mātahi o te tau. He wā tēnei hei tuku i ngā āhuatanga me ngā taumahatanga o tērā tau, ā, he wā noki kia huakina te ngākau me te whatumanawa ki ngā āhuatanga o te tau hou. Nō reira, tāiri mai e Matariki, e Pohutukawa, e Hiwa-i-te-rangi! Taiāwhio, tēnā tātou.
Ko Te Whai Mātauranga Meiporo Smith tōku ingoa. He mokopuna ahau nō te Kohanga Reo, he raukura nō te Kura Kaupapa Māori, he tauira noki nō Te Wānanga o Raukawa. I whānau mai ahau i Ōtaki, heoi anō, i tipu ake ahau ki ngā rekereke o maunga Emiemi, ki te papakāinga o tōku karani pāpā a Nuki Aldridge ki Rataroa, ki Whaingaroa.
I tēnei wā he ākonga ahau ki te Whare Wānanga o Wikitōria. E aru ana ahau i ngā mātauranga o te whare pupuri taonga, ā, ko te ingoa o te tohu e whāia ana e au ko te ‘Museum and Heritage Practise’. I tipu te hōkaka me te pīkoko i roto i ahau kia aru i tēnei o ngā ara i te wā au i te kura. Ā, ko Vicky Heikel tērā i te kōrero mō āna mahi tiaki taonga ā-pepa, he kōrero tēnei i kitea e au i tētahi pukapuka i tōku kura. I reira i tipu tuatahi te hiahia. I a au i Te Wānanga o Raukawa (2015) i tae atu tōku akomanga ki tētahi kauwhau e hāngai ana ki tētahi kaupapa o Te Papa Tongarewa, ā, ko Migoto Eria rāua ko Paora Tibble tērā. I reira i tipu kaha te hiahia. I te 2019 i whakatau ahau ka aru au i tēnei tohu mō te kaupapa e kīa nei ko ‘Museum and Heritage’.
I tēnei tau i whai wāhi ahau kia haere mai ki kōnei, ki Tāmaki Paenga Hira, ki te whakatūtuki i te wāhanga whakamutunga o taku tohu. Kei te wāhanga o te whare taonga ahau e tiaki ana i ngā taonga ā-pepa (Documentary Heritage). Ko taku kaupapa he tiaki, he pupuri, he pupuru i ngā taonga ā-pepa o te Kohikohinga o Hori Kereama (George Graham Collection). E whā pea aku mahi ki tēnei kohikohinga. Tuatahi ko te whakapaipai i te wāhi noho o ngā taonga ā-pepa nei, arā, he whakaraupapa i ngā tuhituhinga, he whakarite pouaka anō e roa ake te ora o ēnei taonga. Tuarua, ko tāku he aro nui ki ngā tuhinga i te reo Māori, he tirotiro ki te rārangi rauemi o te kohikohinga nei kia kite mēnā he tika ngā whakamāramatanga mō ia mea. Tuatoru, he tuhi rīpoata mō te hiranga o tēnei kohikohinga. Ko te tikanga o tēnei kia mōhio a Tāmaki Paenga Hira mēnā he mana tō te taonga kia noho mai ki tā koutou whare. Ko te mahi whakamutunga he kauwhau i taku kaupapa.
Ko tētahi o ngā pātai mōku ake mō taku noho ki Tāmaki Paenga Hira, me pēhea ahau e whakatinana i te mātauranga Māori ki roto i aku mahi? I whakaaro ahau ki tēnei mea te whakapapa me ōna āhuatanga maha. E ai ki te Māori, mā te whakapapa e whakamārama i te hononga o te tangata ki te tangata, otirā, o te tangata ki ngā mea katoa e ora ana. Nā, i taku rangahau i ngā āhuatanga o te kohikohinga o Hori Kereama i rapurapu haere ahau i ngā hononga o Hori Kereama ki ngā tupuna i whai wāhi ki roto i tōna kohinga. Nā te whakapapa ahau i ārahi ki ngā hononga whakapapa o tēnā tupuna, o tēnā tupuna me tā rātou whanaungatanga ki a Hori Kereama, me te mea nei e hara i te mea i hopu noa iho a Kereama i ēnei kōrero hei painga mōna ake. Nā te whakapapa i pūrangiaho, i mārama ahau ki te āhua, ki te raupapatanga, ki te take noki o tēnei kohikohinga. E whai pānga ana tēnei kohikohinga ki a Ngāti Whātua, ki a Ngāti Whanaunga, ki a Ngāti Paoa, ki a Ngāti Maru, ki Te Uri o Hau, ki Te Kawerau a Maki, ki Wai-o-Hua, ki Ngāti Huarere, ki Ngāti Tunohopu, ki Ngāti Whakaue, ki a Ngāti Awa, ki a Hauraki noki. He maha anō ngā hapū/iwi kāore anō kia whakaingoatia, erangi, ānei te nuinga. Ko tētahi pea o ngā tino āhuatanga o tēnei mahi e tino hiahia ana ahau te whakatutuki ko te tūhono i ngā uri o Hori Kereama ki tēnei kohikohinga. Erangi, nā te poto o taku noho ki kōnei kāore pea e tutuki tēnei hiahia.
Heoi anō, e mihi ana ki a Ian Proctor. Nānā i whakaae mai kia mahi ahau ki tēnei kaupapa whakahirahira hei whakawhanake i aku mōhiotanga me aku pūkenga tiaki taonga. Nōku te maringanui! Heoi anō rā.